>
Zahtjev je podnijela Kornat Ittica, Škabrniska ulica 5, Pakoštane. Uz zahtjev je priložen Elaborat zaštite okoliša koji je izradio Dvokut Ecro s voditeljem izrade dr.sc. Tomi Haramina.
Nositelj zahvata planira povećanje kapaciteta postojećeg uzgajališta bijele ribe kod otoka Vrgada s 2.145 tona godišnje na 2.534 tona.
Zanimljivo, za proširenje, prema rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, ali su im odredili jednu mjeru zaštite:
„U slučaju bijega velikog broja riba iz kaveza u što kraćem roku, ne duljem od 7 dana, organizirati lov odbjegle ribe koja se u tom vremenu još zadržava u blizini uzgajališta“.
Kornat Ittica u vlasništvu je talijanskih tvrtki te većinom izvoze upravo na svoje tržište. Mogli bi se zapitati, što je s opetovanim prijavama onečišćenja u blizini uzgajališta? Brine li "poslovni sektor" u dovoljnoj mjeri, osim količine novca u džepu, i stanje morskog ekosustava koji je u dokazanoj opasnosti u blizini uzgajališta. A ona se eto i šire. U ovom ih slučaju širi talijanska tvrtka koja većinu ribe prodaje na talijanskom tržištu, no potencijalnu štetu (koja se ne mora dogoditi, ali može) ostavlja hrvatskom moru i čovjeku? Uzgajališta će, naravno, uvijek tvrditi da baš sve i baš uvijek rade u skladu s najvišim ekološkim standardima, no stanje na terenu zna pokazati i nešto sasvim drugo.
Da neprimjerena akvakultura "ubija" more i život u njemu potvrdio nam je u jednom od prošlih članaka na ovu temu i profesor morske biologije na PMF-u Petar Kružić.
- Dosta je problema s uzgajalištima, često se ne radi ekološki, a ovo je industrija koja "nije čista"i treba biti jako pažljiv. Mi smo na žalost zemlja u kojoj inspekcije ne provode kontrole osim ako im netko ne dojavi da se nešto krivo događa - zaključio je tada profesor Kružić od kojeg smo saznali i da uzgajališta jako loše utječu na livede posidonije i nikad, ali baš nikad ih ne bi trebalo stavljati iznad ili pored njih.
Uz Vrgadu, osim Kornat Ittice, Jadran tuna ima uzgajalište tune za koje je Ministarstvo također donijelo odobrenje za proširenje. S dosadašnjih 1.500 tona tune godišnje, u travnju je Ministarstvo odobrilo dodatnih 1000 tona, odnosno ukupni kapacitet je 2.500 tona.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev