Šefica međunarodne Komisije za otoke: "Pod krinkom agroturizma, nasrtljivi investitori uništavaju nenaseljene hrvatske otoke!"

Pod krinkom agroturizma neki investitori devastiraju nenaseljene otoke i umjesto maslinika ondje grade vile s bazenima, a to je samo jedan od primjera na koje upozorava šefica međunarodne Komisije za otoke

Iako je turizam i u priobalju i na hrvatskim otocima najvažnija ekonomska djelatnost, rijetki su znanstvenici koji upozoravaju na limitiranost resursa jadranskih otoka i pogubne posljedice odsustva strategije razvoja turizma. „Turizam je kod nas sasvim otišao izvan granica održivosti pa je na otocima dobrim dijelom u kategoriji masovnog. A masovni turizam nigdje nije dobar, pa ni u Hrvatskoj“, istaknula je profesorica dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Znanstveni interes Anice Čuke vezan je uz aktualne razvojne prakse u kontekstu društvenih, gospodarskih i prostornih ograničenja otoka Zadarske županije i očitovanja turističkog razvoja u županijskom prostornom planiranju. Profesorica Čuka upozorava na paradoks u prostornom planiranju, jer „planiramo turističke zone, a turizam nam se odvija u rezidencijalnim područjima diljem obale i na otocima“. S najvećim problemima suočavaju se stanovnici tzv. premoštenih otoka, dok su mali, nenaseljeni otoci izloženi ataku, prevari, devastaciji i rasprodaji nasrtljivih stranih, ali i domaćih investitora.

O tim posljedicama situacija u kojima ne koristimo ili zanemarujemo prostorne planove kojima se štiti javni interes i omogućava održiv razvoj prostora u kojem živimo, više je za Nacional ispričala profesorica Čuka, koja je odnedavno predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission) i članica Izvršnog odbora ISISA-e, najveće svjetske znanstvene udruge koja okuplja znanstvenike koji se bave istraživanjem malih otoka.

- Hrvatska ima oko 50 naseljenih otoka koji su dosta prostorno raspršeni, administrativno usitnjeni, imaju različita geografska obilježja pa se u skladu s time i različito razvijaju. Stoga ih ni po pitanju razvoja turizma ne možemo sve jednako opisati. Najveći dio turističkog prometa na otocima, oko polovina, odvija se na premoštenim otocima poput Paga ili Vira. Oni su stoga pod najvećim pritiskom što je posebno vidljivo kroz izraženu prekomjernu izgradnju stanova za odmor te jačanje procesa apartmanizacije uz vidljivu betonizaciju. Najmanji otoci, pogotovo oni pučinski, najmanje su izloženi turizmu, no gotovo svi naseljeni otoci u određenoj su mjeri pod utjecajem turizma.

Masovnost je posebno prisutna na premoštenim i većim otocima te u većim otočnim naseljima. Jedan od posebno negativnih učinaka masovnog turizma je sezonski pritisak na lokalnu infrastrukturu. Mnogi otoci nemaju odgovarajuće riješeno pitanje vodoopskrbe, odvodnje, nemaju dovoljno jaku električnu mrežu koja može podnijeti veliki pritisak u ljetnim mjesecima. Problem odlaganja otpada na otocima posebno se ističe u ljetnoj sezoni kad tamo boravi znatno veći broj posjetitelja. Infrastruktura jednostavno ne podržava toliki broj turista što je jedan od indikatora neodrživog razvoja turizma. Uz to još treba spomenuti i pojačanu buku. Buka je jedan od problema koji sve češće pogađaju lokalno stanovništvo. Alarmantno je povećanje cijena nekretnina koje više nisu dostupne lokalnom stanovništvu.

Otocima treba da se za svaku pojedinu destinaciju donese određeni plan upravljanja u skladu s potrebama, ali i mogućnostima razvoja turizma.

Imate li primjere inozemnih investitora koji devastiraju otočko dobro?

- Kako sam se u svom istraživanju više i dublje bavila zadarskim otocima i prostornim planovima koji obuhvaćaju taj prostor, uočila sam i neke pojave koje nipošto ne pogoduju daljnjem razvoju otoka. Smatram ih izrazito lošom praksom i ugrožavanjem malih nenaseljenih otoka koji su Hrvatskoj od strateškog značenja pa zaslužuju i posebnu brigu.

U prostornom planu općine Tkon na otoku Pašmanu stoji da se na poljoprivrednom zemljištu ne smiju graditi objekti izuzev poljoprivrednih kućica do 30 m2 površine. I to na zemljištima minimalne površine 2000 četvornih metara. No postoji i jedna iznimka – na zemljištima od 3 ha i više, na udaljenosti od 100 m od mora, dozvoljena je izgradnja građevine površine 400 četvornih metara za potrebe prijavljenog OPG-a i za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. To je dobro za razvoj agroturizma na otocima na kojima postoje veći posjedi i gdje se ljudi tradicionalno bave poljoprivredom ili žele svoje proizvode ukomponirati u turističku ponudu.

Takav turizam daje dodatnu vrijednost u prostorima u kojima se razvija, a ljudima koji žive od poljoprivrede, omogućuje lakši opstanak na tržištu i lakši život u ruralnom području zahvaljujući dodatnim prihodima. No kako to izgleda u praksi u općini Tkon na otoku Pašmanu? Tako što je inozemni poduzetnik kupio južni dio malog nenaseljenog otočića Žižnja i na njega posadio maslinik. No u središtu posjeda je vila s bazenom s pogledom na Kornate. Investitor je, zapravo, pod krinkom agroturizma, na otok doveo čisti luksuzni odmorišni turizam! Degustacija maslinova ulja na tom posjedu moguća je samo onima koji se tamo odmaraju, jer je otok gotovo nedostupan. Još je gori slučaj, koji zahtijeva i pažnju nadležnih institucija, na susjednom otočiću Košari gdje trenutačno talijanski investitor gradi apartmane za odmor turista iako tamo ne postoji uopće poljoprivredna proizvodnja. Navodno će naknadno posaditi masline. To je upitno jer se radi o neplodnom kamenjaru na kojem masline teško mogu i uspijevati. Pitanje je kako je dobio dozvolu za gradnju bez da je najprije otvorio OPG? Ili kako je otvorio OPG ako nema nikakvu poljoprivrednu proizvodnju? Radi se o čistoj devastaciji prostora i rasprodaji temeljnih resursa inozemnim građanima! - poručuje Čuka.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE.

D.G.